Povodom 500. obljetnice rođenja Marina Držića, 2008. godina je  proglašena  Godinom Marina Držića. Vlada Republike Hrvatske ovu odluku je donijela 23. kolovoza prošle godine. Istom prigodom će i u Hrvatskoj pošti izdati marku s njegovim likom, a Hrvatska narodna banka objaviti će zlatnik s likom Marina Držića.

Marin Držić , kojeg su kasnije zvali Vidra, rodio se u Dubrovniku u obitelji trgovaca pučana. Piščev otac Marin i majka Ankula, rođena Kotruljević, imali su još pet sinova i šest kćeri; najpoznatiji među njima bio je slikar Vlaho (1503-1567). Držićev stric, Đore, bio je poznati lirski pjesnik, no umro je (1501) prije Marinova rođenja.Nemamo nikakvih pouzdanih podataka o djetinjstvu i školovanju Marina Držića.

Ove je godine Dubrovnik postigao zavidan rejting na svjetskom tržištu krstarenja putničkih brodova te veoma izdašnu zaradu za pomorsko, turističko i lučko gospodarstvo grada i županije. Promet u jednom ljetnom mjesecu bio je ravan godišnjem prometu 1988. ili 1989. godine. Sezona je počela u ožujku i do kraja listopada, prema podacima pomorskih agencija i lučkih uprava, u organizaciji 53 svjetske cruising kompanije Dubrovnik su posjetila 92 ploveća hotela.

To golemo putničko brodovlje, među kojim je 30-ak prestižnih megacruisera, dovelo je 629.690 stranih turista, najviše Talijana, Amerikanaca, Britanaca i Španjolaca. S cruising aranžmanima ostvareno je 34 uplovljavanja više, te deset posto turista više nego lani. Novost su prvi veći aranžmani za turiste iz Japana, Nizozemske, Cipra i Grčke, a Gruž je za sedam mini cruisera bio iskrcajno-ukrcajna luka.

Premda je Isabella rođena tek prije tri mjeseca, danski kraljević i tasmanijska princeza poveli su svoju kćer na krstarenje Jadranom. Samo dva tjedna nakon što je krštena u kapelici kraljevske palače Fredinsborg, mala je danska princeza Isabella Henrietta Ingrid Margrethe krenula na svoje prvo ljetovanje. S ocem i majkom, danskim prijestolonasljednikom Frederikom i princezom Mary, te bratom Christianom ukrcala se u Dubrovniku na luksuzni brod Seagull II, motornu jahtu dugu 54 metra, i otisnula se na krstarenje Jadranom.

Ljepotama i očaravajućem zelenilu Trstenoga nisu mogli odoljeti ni putnici s jahte Seagull II, pa su opijeni mirisima Mediterana zastali u uvali, kako bi barem na nekoliko trenutaka uživali u zavodljivom pogledu na to prekrasno mjesto, koje svojom magičnom ljepotom nikoga ne može ostaviti ravnodušnim...

Jahta Seagull II sagrađena je 1952. godine i prometovala je kao Jadrolinijih izletnički brod.
"Vladimir Nazor" nekoć je mogao prevesti čak 700 putnika.  Prije tri godine brod je kupila tvrtka Cruise Service Ltd., a velik je novac u obnovu broda uložio vlasnik Henry Jorgensen. Sada na jahti može uživati samo 12 osoba, uz luksuzne sobe na jahti je otvoreni jacuzzi i brojni drugi sadržaji.

Prema pisanju Sanday Timesa jug Hrvatske najpoželnija je turistička destinacija  u 2007. godini.

 Prema napisima britanskog Sunday Timesa , u tijesnoj utrci za najpoželjniju turističku destinaciju ove godine Grčka je izgubila upravo od Hrvatske , koju ističu kao jednu od rijetkih zemalja s prepoznatljivom turističkom ponudom. Britanski novinari oduševljeni su jadranskom obalom, posebice njezinim južnim dijelom, za kojeg pišu da je jedan od rijetkih "rajeva na zemlji" takve vrste. Posebno ističu Dubrovnik i Korčulu kao najljepša mjesta za ljetovanje u 2007. godini.  Preuzeto sa: http://www.radiodubrovnik.com
 

Nakon šest godina konzervatorsko restauratorskih radova Višnje Bralić i Pavla Lerotića oltarna slika Tiziana Vecellija "Marija Magdalena"...

..iz dominikanske crkve ponovno je zabljesnula u svoj svojoj ljepoti. Ulje na platnu, narudžba člana dubrovačke plemićke obitelji Pucić iz sredine 16. stoljeća, prikazuje Mariju Magdalenu, sv. Vlaha, Rafaela, Tobiju i donatora. Ta uz još dvije Tizianove slike, također dubrovačke narudžbe, jedne u Anconi i druge koja se nalazi u katedrali u Dubrovniku, potvrđuje bogatstvo Grada i vezanost uz kulturno-civilizacijski krug Serenissime. Pala Marije Magdalene stoljećima je privlačila pažnju stručnjaka, kao što su J. Crowe, G. R. Cavalcaselle, autori Tizianove monografije iz 1877., te B. Berenson.Od danas do 25. veljače se ta oltarna slika može pogledati na izložbi

Od sijecnja do kraja studenog 2006-te u hrvatskom je Jadranu ostvareno 565 kružnih putovanja stranih brodova, na kojima je došlo oko 598 tisuca putnika.
Oni su u Hrvatskoj boravili prosjecno po jedan dan, podaci su Državnog zavoda za statistiku . To su podaci za luke u koje strani brod ulazi prvi put u naše teritorijalno more i pokazuje znatan rast u odnosu prema jedanaest mjeseci 2005-te godine. - Broj kružnih putovanja stranih brodova hrvatskom obalom veci je 24 posto, a broj putnika koji su na taj nacin ušli u Hrvatsku veci je 17 posto. Podaci pokazuju i kako je najviše kružnih putovanja, u prvih jedanaest mjeseci prošle godine bilo u Dubrovacko-neretvanskoj županiji - 93 posto od ukupnog broja.